Otežano disanje obično se javlja kada vježbamo visokim intenzitetom. To je zato što tijelo treba više kisika kada koristi svoju energiju. Međutim, ako osjećate teško disanje dok ne radite ništa, trebali biste biti na oprezu. Mogu postojati različiti uvjeti koji to uzrokuju.
Uzroci teškog disanja
Teško disanje koje se javlja kada niste fizički aktivni znak je da tijelo mora dodatno raditi kako bi zadovoljilo svoje potrebe za kisikom. Ne samo fizička bolest, teško disanje može biti uzrokovano i psihičkim poremećajima. Sljedeći su uzroci teškog disanja kojih treba biti oprezan.
1. Groznica
Kada se pojavi groznica, tjelesna temperatura raste i tijelu je potrebno više kisika da snizi tjelesnu temperaturu. I ne samo to, ljudi koji imaju temperaturu teško će disati tijekom fizičkih aktivnosti. Nije ni čudo što liječnici uvijek savjetuju bolesnike s groznicom da se odmore dok se ne oporave, prije nego što se vrate svojim aktivnostima. Ako je ovo stanje teškog disanja popraćeno simptomima zbunjenosti i vrtoglavice, dobro je odmah doći liječniku kako bi dobio pravi tretman.
2. Infekcija
Postoji nekoliko vrsta infekcija koje mogu uzrokovati teško disanje, kao što su infekcije sinusa, prehlada, gripa, bronhitis i upala pluća. Smatra se da neke od ovih vrsta infekcija, poput prehlade, prolaze same od sebe bez liječenja. Međutim, ozbiljnije infekcije, poput bronhitisa i upale pluća, treba odmah liječiti od strane liječnika kako bi se spriječile opasne komplikacije. Ako dišete teško zbog infekcije sinusa, liječnik može preporučiti sprejeve za nos i lijekove za dekongestivu.
3. Alergijske reakcije
Najčešće alergijske reakcije uključuju osip na koži, mučninu, proljev, kihanje, do začepljenog nosa. Ali jeste li znali da postoji vrlo opasna anafilaktička alergijska reakcija? Anafilaksija je alergijska reakcija na koju morate pripaziti jer može biti opasna po život. Ova alergijska reakcija uzrokuje oticanje grla i usta, što otežava disanje. Ako se radi o anafilaksiji koja uzrokuje teško disanje, trebate doći liječniku po liječničku pomoć.
4. Astma
Teško disanje? Mogla bi biti astma! Astma je kronično zdravstveno stanje koje uzrokuje upalu i oticanje dišnih puteva u plućima. Osim što otežava disanje, astma može uzrokovati sljedeće simptome:
- Teško disanje
- Kašalj
- Teško disati
- Osjećaj stezanja u prsima.
Posavjetujte se s liječnikom kako biste zatražili lijekove koji se mogu konzumirati kod napadaja astme.
5. Dehidracija
Kada tijelu nedostaje tekućine (dehidracija), tijelo ne može opskrbiti tjelesne stanice energijom. Kada nastupi dehidracija, disanje može biti teže. Dehidracija nije uzrokovana samo nedostatkom vode, već može biti i posljedica dugotrajnog izlaganja vrućem vremenu ili ispijanja previše kave i alkohola.
6. Anksiozni poremećaji
Mentalne bolesti kao što su anksiozni poremećaji također mogu uzrokovati teško disanje. Osim toga, otežano disanje može povećati tjeskobu koju osjećaju oboljeli. Uz otežano disanje, anksiozni poremećaji mogu uzrokovati:
- Ubrzan rad srca
- Panika
- Vrtoglavica
- Nesvjestica, osobito kada anksiozni poremećaj uzrokuje hiperventilaciju (prebrzo disanje).
Ljudima s anksioznim poremećajima uvijek se savjetuje da se smire, pronađu mirno mjesto i duboko dišu. Ako se disanje nakon toga ne vrati u normalu, odmah potražite liječničku pomoć u bolnici.
7. Pretilost
Prekomjerna težina će dovesti do pritiska na pluća pa ovaj vitalni organ mora više raditi. Kao rezultat toga, vaš će dah biti teži nego inače. Osim toga, kada ste fizički aktivni, pretili ljudi teže disanju. Pretilost također može dovesti do pojave opasnih bolesti, kao što su:
- Problemi sa srcem
- Dijabetes
- Apneja za vrijeme spavanja.
Pretilost se može prevladati smanjenjem porcije hrane i redovitim vježbanjem.
8. Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB)
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je skupina plućnih bolesti, kao što su kronični bronhitis, astma i emfizem (oštećenje zračnih vrećica pluća), koje mogu otežati disanje. Općenito, KOPB je uzrokovan pušenjem. Osim otežanog disanja, KOPB može uzrokovati piskanje, kronični kašalj, umor i povećanu proizvodnju sluzi.
9. Zatajenje srca
Zatajenje srca nastaje kada srce ne može učinkovito pumpati krv u sve dijelove tijela. Ovo stanje može uzrokovati nakupljanje u krvnim žilama i curenje tekućine u pluća. Kada se to dogodi, dah će biti teži. Sljedeći su drugi simptomi zatajenja srca na koje je važno obratiti pažnju:
- Bol u prsima
- Lupanje srca (ubrzan rad srca)
- Kašalj
- Vrtoglavica
- Otekline u nogama
- Brzo dobivanje na težini.
Zatajenje srca je smrtonosna bolest. Obično će ga liječnik liječiti kirurškim zahvatima, implantacijom aparata za pomoć srcu i lijekovima.
10. Rak pluća
Otežano disanje može biti simptom raka pluća, posebno kada je u kasnoj fazi. Osim otežanog disanja, rak pluća može uzrokovati kašalj, bol u prsima, krvarenje pri kašljanju, povećanu proizvodnju sluzi i promuklost. Može li se rak pluća liječiti? Sve ovisi o stadiju, veličini tumora i širenju stanica raka. Liječnici će preporučiti kemoterapiju, operaciju, terapiju zračenjem. [[Povezani članak]]
Kada trebate otići liječniku?
Teško disanje se ne smije zanemariti.Teško disanje koje ne nestane nakon 1-2 tjedna treba smatrati hitnim slučajem. Ako je osjećaj otežanog disanja popraćen nekim od dolje navedenih simptoma, odmah se obratite liječniku.
- Osjećaj stegnutosti u prsima
- Pojava krvi u flegmu
- Oticanje usta
- Osjećaj stezanja u grlu
- Vrtoglavica.
Uz konzultacije s liječnikom, možete saznati točan uzrok teškog disanja. Na taj će se način moći brzo provesti najbolji tretman kako bi rezultati ozdravljenja bili maksimalni.
Teško disanje? Mogla bi biti astma! Astma je kronično zdravstveno stanje koje uzrokuje upalu i oticanje dišnih puteva u plućima. Osim što otežava disanje, astma može uzrokovati sljedeće simptome: 
Teško disanje se ne smije zanemariti.Teško disanje koje ne nestane nakon 1-2 tjedna treba smatrati hitnim slučajem. Ako je osjećaj otežanog disanja popraćen nekim od dolje navedenih simptoma, odmah se obratite liječniku. 
