Zdravlje

Objašnjenje ribosoma: funkcija, struktura i kako radi

Ribosomi su dio staničnih organela koji funkcioniraju kao mjesta za sintezu proteina. Ribosomi se mogu naći u eukariotskim i prokariotskim stanicama. U eukariotskim stanicama ove organele mogu se nalaziti na mnogim mjestima, uključujući endoplazmatski retikulum i citosol. Dok se u prokariotskim stanicama ribosomi mogu naći samo u citosolu, jer u ovoj vrsti stanica nema organela koje imaju membranu.

Funkcija ribosoma

Glavna funkcija ribosoma je stvaranje proteina koji provode sintezu proteina u stanicama. Stanice trebaju proizvoditi proteine ​​kako bi ubrzale biološke procese kroz koje prolaze i kako bi pravilno funkcionirale. Proteini su također važan dio različitih organa u tijelu, uključujući kosu, kožu i nokte. Stoga će u nedostatku ribosoma mnoge tjelesne funkcije biti poremećene. Ribosomi mogu stvarati proteine ​​koji se koriste u stanici, kao i koji se oslobađaju iz stanice. Proteine ​​u stanici izrađuju ribosomi u citosolu. U međuvremenu izvan stanice, neke se proizvode u endoplazmatskom retikulumu i nuklearnoj ovojnici. Slika strukture ribosoma

Struktura ribosoma

Svaki ribosom se sastoji od RNA i proteina. Svaki ribosom se sastoji od dvije RNA-proteinske podjedinice, odnosno male podjedinice i velike podjedinice. Njih dvoje leže jedno na drugom, s velikom podjedinicom na vrhu. U sredini dvije podjedinice nalazi se još jedna RNA. Kao rezultat toga nastaju ribosomi koji više-manje nalikuju hamburgerima. Svaka od ovih podjedinica također ima svoju funkciju. Mala podjedinica, na primjer, igra ulogu u čitanju poruke koju prenosi mRNA za aminokiseline. U međuvremenu, velika podjedinica igra ulogu u stvaranju peptidnih veza. Također pročitajte: Objašnjenje 13 organela u živim stanicama

Kako ribosom funkcionira?

Da bi se proizveo protein potreban svakoj stanici u tijelu, postoji jedan mehanizam koji treba raditi, a to je sinteza proteina. Proces sinteze proteina uključuje DNA i RNA i počinje u jezgri ili jezgri stanice. Sinteza proteina događa se kada enzim u jezgri otvori određeni dio DNK tako da mu kopija RNA može pristupiti. Molekula RNA koja je kopirala ovu genetsku informaciju zatim se kreće iz stanične jezgre u citoplazmu, gdje počinje proces sinteze. Krajnji rezultat sinteze proteina je protein koji će se koristiti za različite tjelesne funkcije. Kako bismo mogli dobiti dotični protein, sinteza se može podijeliti u dva glavna koraka, a to su transkripcija i translacija.

1. Transkripcija

Kao što naziv implicira, transkripcija proteina je proces ispisivanja ili ponovnog pisanja genetskih informacija kako bi se proteini iz DNK napravili pomoću RNA. Zatim se RNA koja je kopirala informacije ponovno obrađuje u konačni proizvod koji se naziva mRNA (glasnička RNA). Kao da je DNK osoba koja ima recept za stvaranje proteina. Zatim, zadatak RNA je kopirati recept kako bi i druge organele mogle ispravno stvarati proteine. Međutim, RNA ne može izravno širiti informacije. Kako bi se mogle širiti informacije o sastavu proteina, RNA se najprije mora pretvoriti u RNA za glasnike. Konačni proizvod ovog procesa transkripcije je mRNA zajedno s informacijama o stvaranju proteina koje ona nosi. Proces transkripcije događa se u jezgri, odnosno jezgri stanice, gdje se nalazi DNK.

2. Prijevod

Nakon što je proces transkripcije dovršen, uđite u proces prijevoda. U ovoj fazi ribosom igra važnu ulogu.

Proces translacije počinje ulaskom mRNA u citoplazmu. Citoplazma je tekućina koja ispunjava stanicu izvan stanične jezgre. U citoplazmi se nalaze razne "plutajuće" stanične organele, uključujući ribosome. Treba napomenuti da ribosomi mogu slobodno plutati u citoplazmi, pričvrstiti se na vanjsku površinu endoplazmatskog retikuluma ili ovojnice ili na najudaljeniji dio jezgre. Nakon što iz stanične jezgre uđe u citoplazmu, mRNA će odmah obaviti svoj posao, a to je prijenos informacija o tome kako napraviti proteine ​​do ribosoma. Zatim će ribosom upotrijebiti informacije iz mRNA kako bi napravio lanac aminokiselina koje su osnovni gradivni blokovi proteina. Proces prevođenja informacija iz mRNA u lanac aminokiselina poznat je kao translacija. [[related-article]] Sve stanice, bilo da su eukariotske ili prokariotske, trebaju proteine ​​za funkcioniranje. Stoga je prisutnost ribosoma vrlo važna kako bi stanice u našem tijelu bile zdrave.

$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found