Zdravlje

Upoznajte funkciju bronha u ljudskom tijelu

Kada dišete na nos ili usta, zrak struji kroz jednjak u zračnu cijev (dušnik) do grana, odnosno desnog bronha i lijevog bronha. Dakle, što su točno bronhi i koje su funkcije tih bronha u ljudskom tijelu? Bronhi (množina nazvana bronhi) su pluća koja su formirana od mekih mišića s mekim koštanim stijenkama koje ih drže u stabilnom položaju. Gledano pod mikroskopom, komponente bronha vrlo su slične traheji. Glavna funkcija bronha je kao dišni put kada dišete, ali ovaj organ također ima važnu funkciju kao čuvar imuniteta pluća. Kada su bronhi zaraženi, razne bolesti će se smjestiti u vašem tijelu, od bronhitisa do bronhospazma.

Poznavati građu bronha

Bronhi su grane dušnika koje leže iza dušnika (dušnika) prije pluća. Bronhi su kanali koji osiguravaju pravilan prolaz zraka iz dušnika u alveole. Osim što su put za ulazak i izlazak zraka, funkcija bronha je spriječiti infekciju. Bronhijalni prolaz počinje kada se dušnik podijeli na dva dijela i formira desni bronh i lijevi (glavni) bronh. Ova dva bronha svaki tvore još jednu manju granu, a zatim hrskavica više nije vidljiva u bronhiolama sve dok te cijevi ne završe u alveolama, gdje se izmjenjuju kisik i ugljični dioksid. Sami desni i lijevi bronhi imaju različite upečatljive razlike. Desni bronh je kraći od lijevog bronha i više je okomit. Nasuprot tome, lijevi bronh je manji i duži od desnog bronha.

Koje su funkcije bronha?

Funkcije bronha su:

1. Pobrinite se da zrak iz usta ili nosa dolazi čisto u alveole

Bronhi su odgovorni za regulaciju količine zraka koja je dopuštena da uđe u pluća, osiguravajući da kisik stigne do pluća i osiguravajući da se ugljični dioksid uspješno izbaci kroz usta ili nos.

2. Pomaže u uklanjanju prašine i stranih čestica koje su u opasnosti od oštećenja pluća

Druga funkcija bronha je raspršivanje i uklanjanje prašine, iritansa i prekomjerne sluzi ili sluzi. Iz tog razloga u bronhima postoje žlijezde koje imaju ulogu u izlučivanju sluzi i imaju važnu ulogu u imunološkom sustavu čovjeka. Ova sluz može uhvatiti i inaktivirati mikroorganizme koji imaju potencijal naštetiti plućima i dišnim putevima općenito. Osim toga, na zidovima bronha nalaze se i fine dlačice (cilije) koje su u stanju filtrirati mikrobe i prašinu iz vašeg dišnog trakta.

3. Proizvodi sluz za sprječavanje upale bronha

Stijenke bronha koje proizvode sluz imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja dišnih puteva. Sluz koju stvaraju stijenke bronha može spriječiti prašinu i druge štetne čestice da izazovu upalu ili iritaciju. Sputum sprječava ulazak prašine u pluća. Ako dođe do iritacije, to će uzrokovati da bronhi proizvode više sluzi pa će je tijelo pokušati izbaciti kašljanjem.

Bolesti koje mogu ometati funkciju bronha

Kada postoje mikroorganizmi koje bronhi ne mogu neutralizirati, tada ćete imati poteškoća s disanjem. Zdravstveni problemi koji obično ometaju funkciju bronha mogu biti akutni ili kronični.

1. Bronhitis

Jedna od bolesti koja može ometati funkciju bronha je bronhitis. Ovo stanje se javlja kada su bronhi natečeni i upaljeni, zbog čega iskašljavate dosadnu sluz. Akutni bronhitis je čest respiratorni problem kod ljudi i obično se sam povlači unutar nekoliko tjedana. Međutim, bronhitis se također može kategorizirati kao kronični ako ne nestane za nekoliko mjeseci ili se brzo oporavi. Kronični bronhitis obično je karakteriziran groznicom, kašalj s sluzi, otežano disanje, piskanje škripati, grlobolja, do prehlade koje ne prolaze.

2. Bronhiektazije

Bolesti koje mogu ometati funkciju sljedećih bronha su bronhiektazije. Bronhiektazija je poremećaj funkcije bronha uzrokovan povećanim i ozlijeđenim stijenkama bronha. Najtipičniji simptom bronhiektazije je da često osjetite iznenadni nedostatak daha ili ono što se naziva egzacerbacija, što je često praćeno kratkim dahom, umorom i groznicom ili hladnim znojem. Najčešći simptomi ove plućne bolesti su kašljanje sa žutom ili zelenom sluzi svaki dan i dah koji zvuči kao zviždanje. Kada je oštećenje bronhijalne funkcije vrlo ozbiljno, može se javiti i povraćanje sluzi praćeno krvlju ili se naziva hemoptiza.

3. Bronhospazam

Bronhospazam je respiratorni poremećaj koji nastaje kada se funkcija bronha smanji kada ste aktivni, uključujući tjelovježbu koja izaziva astmatičnu reakciju. Simptomi bronhospazma su otežano disanje, kašalj, bol i stezanje u prsima te zviždanje pri disanju. Ovi se simptomi obično pojavljuju 5-20 minuta nakon napornog vježbanja.

4. Bronhiolitis

Bronhiolitis je poremećaj bronhijalne funkcije koji nastaje kada dođe do oticanja malih dišnih puteva koji postaju grane bronha ili bronhiole. Bronhijalna disfunkcija je najčešća u djece sa simptomima sličnim prehladi. Međutim, osobe s bronhiolitisom iskusit će kašalj, zimicu, a ponekad i nedostatak daha danima do mjesecima. Većina djece će sama ozdraviti i ovo stanje rijetko zahtijeva da ostanu u bolnici.

5. Bronhopulmonalna displazija

Kronična bronhijalna disfunkcija također često pogađa djecu, posebno bebe rođene prije vremena. Većina novorođenčadi s bronhopulmonalnom displazijom (BPD) rođena je 10 tjedana ranije, imala su porođajnu težinu manju od 1 kg, a pluća su bila nezrela pa su kisik morala primati kroz cjevčicu ili kisikovu masku. Međutim, bebe s BPD-om mogu preživjeti uz intenzivnu njegu. Nakon što budu proglašeni izliječenima, roditelji mogu spriječiti povratak BPD-a ili razvoj komplikacija tako što će se pobrinuti da dijete ima zdravu i hranjivu prehranu i da ne puši u blizini djeteta. [[povezani članci]] Da biste održali funkciju bronha, morate usvojiti zdrav način života, kao što je jesti hranjivu hranu, redovito vježbati, izbjegavati pušenje i razne druge tvari koje mogu oštetiti vaša pluća. Uz to, funkcija bronha u vašem tijelu može funkcionirati optimalno.
$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found