Protisti su živa bića koja nisu uključena u skupinu životinja, biljaka, gljiva i ljudi. Ovaj organizam ima mnogo vrsta. Neki su korisni za život, neki su štetni za čovjeka jer mogu biti uzrok nastanka bolesti. Kraljevski protisti se dalje dijele u tri velike skupine, naime protisti ili protozoi nalik životinjama, protisti slični gljivama i protisti slični biljkama ili algama. Ta živa bića mogu živjeti u morskoj vodi, slatkoj vodi ili parazitirati na drugim živim bićima.
Opće karakteristike protista
Svaka vrsta protista ima svoje posebne karakteristike. Ali općenito, postoje karakteristike protista koje se mogu poznati, kao što su:
- Disanje se odvija aerobno ili anaerobno
- Neki su autotrofi, a neki heterotrofi
- Općenito jednostanične, iako je nekoliko višestaničnih, kao što su morske alge
- Jesu li eukariotska živa bića jer već imaju nuklearnu membranu
- Može se razmnožavati i spolno i aseksualno
- Živite slobodno ili u simbiozi
Klasifikacija protista
Protisti iz Kraljevstva klasificirani su u tri i to protiste nalik životinjama, protiste nalik biljkama i protiste nalik gljivama. Svaka vrsta protista ima drugačiju strukturu.
1. Protisti slični životinjama
Protisti slični životinjama su ono što nazivamo protozoama. Protozoe se mogu aktivno kretati poput životinja i mogu se razmnožavati spolno ili aseksualno. Slijede karakteristike životinja sličnih protista u cijelosti.
- To je jednostanični protist veličine oko 10-200 m
- Većina njih su heterotrofi i imaju kretanje
- Nema staničnu stijenku
- Može se naći u slobodnom životu ili kao parazit drugim organizmima
- Razmnožavanje se može vršiti spolno ili aseksualno
Protozoe se dalje dijele na četiri tipa, i to:
• rizopodi (sarcodina)
Rizopodi su protozoe koje se kreću pomoću pseudopoda (pseudopodije). Protisti ovog tipa su heterotrofi i hranu dobivaju jedući druge organizme kao što su cilijati ili jednostanične alge. Rizopodi mogu slobodno živjeti u slatkoj vodi, morskoj vodi ili vodenom i vlažnom tlu. Protisti ovog tipa također mogu živjeti kao paraziti koji uzrokuju bolesti u organizmima u kojima žive. Primjeri rizopoda uključuju amebu, aktinopode i foraminifere.
• Flagellati (Zoomastigophora)
Flagelati su protozoe koje se kreću pomoću perja bičeva ili biča. Ovi organizmi uglavnom žive kao paraziti u ljudskom i životinjskom tijelu. Dok mali dio slobodno živi u morskoj ili slatkoj vodi. Primjeri flagelata uključuju Trypanosoma evansi, Trypanosoma cruzi, Giardia lamblia, Leishmania donovani i Leishmania tropica.
• Ciliates (Ciliophora)
Cilijati su protozoe koje se kreću pomoću cilija ili vibrirajućih dlačica. Postojeće cilije ravnomjerno pokrivaju cijelu površinu trepavica. Osim što pomažu pri kretanju, cilije služe i za unos hrane u tijelo trepavica. Oblik cilijata uvelike varira u svakoj vrsti. Primjeri cilijata uključuju Paramecium, Bursaria, Didinium, Coleps, Acineto, Stylonichia i Vorticella.
• Sporozoa (Apicomplexa)
Sporozoe su protozoe koje nemaju kretanje. Međutim, ti se organizmi mogu kretati s jednog mjesta na drugo kroz krvotok domaćina na kojem žive. Sporozoe u potpunosti žive kao paraziti na ljudima i životinjama kao što su ptice i miševi. Ova vrsta protozoa će u tijelo domaćina ući preko posrednika, kao što je Plasmodium koji može ući u ljudsko tijelo putem uboda komaraca.
2. Protisti slični biljkama
Neki protisti slični biljkama su jednostanični, a neki višestanični. Protisti slični biljkama koji su jednostanični nazivaju se fitoplanktonom, dok se oni koji su višestanični nazivaju alge ili alge. Općenito, protisti slični biljkama podijeljeni su u sedam, i to:
• Euglenophyta
Euglenphyta su jednostanični organizmi koji posjeduju kontraktilne vakuolne flagele, stigme koje hvataju svjetlost i kloroplaste. Ovi organizmi mogu živjeti u heterotrofima ili autotrofima i razmnožavati se aseksualno putem binarne fisije.
• Chrysophyta
Chrysophyta se često naziva zlatno smeđim algama koje uglavnom žive u slatkoj vodi. Ovi organizmi imaju fotosintetske pigmente klorofil A, klorofil C, ksantofile i karotenske pigmente. Primjer ovog biljnog protista je Dinobryon.
• Bacillariophyta
Bacilliariophyta imaju iste fotosintetske pigmentne komponente kao i chrysophyta i mogu se naći u slatkoj i morskoj vodi. Ova vrsta biljnog protista također je poznata kao dijatomeja. Za razliku od drugih protista koji imaju tendenciju pokretanja bolesti, dijatomeje se mogu koristiti za razne korisne stvari kao što su pokazatelj kvalitete vode i kao pokazatelj starosti fosila. Primjeri Bacilliariophyta uključuju Triceratium pentacrinus, Arachnoidiscus ehrenbergi i Trinaria regina.
• Pyrrophyta
Pyrrophyta imaju dvije bičeve bičeve, pa se često nazivaju dinoflagelatima. Ovi organizmi uglavnom žive u morskoj vodi. Primjer je Ceratium sp. Ovaj protist nalik biljci ima zeleni klorofil prekriven crvenim pigmentom. Noću će se vidjeti kako emitira plavkasto-zeleno svjetlo u vodi.
• Rhodophyta
Rhodophyta su crvene alge koje izgledaju slično biljkama koje imaju razgranate stabljike. Ovi protisti podržavaju život koraljnog grebena i često se koriste kao sastojci za puding i sladoled.
• Phaeophyta
Phaeophyta se naziva smeđim algama i imaju samo pigmente ksantofila. Ova se alga obično koristi kao sastojci hrane, gnojiva i sastojci za izradu kozmetike.
• Chlorophyta
Posljednja vrsta biljnog protista je klorofita, zvana zelena alga. Živi uglavnom kao plankton, u vlažnom tlu, snijegu ili stvara simbiozu s drugim organizmima.
3. Protisti slični gljivama
Protisti slični gljivama imaju sljedeće karakteristike:
- eukariotski
- Ne sadrži klorofil
- Može proizvesti spore
- Heterotrofna
Gore navedene karakteristike su vrlo slične gljivama. Međutim, ti organizmi nisu grupirani u funkcionalno kraljevstvo jer se strukturno i reproduktivno razlikuju od gljiva. Prostisti slični gljivama se dalje dijele na tri, a to su vodene plijesni ili Oomycota, sluzaste plijesni ili Myxomycota i Acrasiamycota.
• Myxomycota
Myxomycota su protisti nalik gljivama koji su također poznati kao sluzave plijesni. Ime je dobio zbog svog skliskog, sjajnog i mokrog oblika poput želatine. Ovi protisti su i najsličniji gljivama u usporedbi s Oomycota i Acrasiamycota. Većina sluzavih plijesni je žuta, ali neke su bijele i crvene. Ova gljiva ima posebnu ulogu u ekosustavu, odnosno kao razlagač koji će kod određenih organizama pokrenuti proces propadanja. Ovi protisti slični gljivama nalaze se u vlažnom tlu, trulom drvu i lišću.
• Oomycota
Oomycota su protisti nalik gljivama koji se često nazivaju i vodenim plijesni. Postoji mnogo vrsta ovih organizama, neki su jednostanični, neki su višestanični, koji imaju fine hife, nisu izolirani i imaju mnogo jezgri. Oomycota su organizmi razlagači koji će razgraditi mrtve organizme. Ovi protisti također mogu živjeti kao paraziti. Primjeri Oomycota uključuju Saprolegnia sp., Phythophthora sp i Phytophthora infestans.
• Acrasiomycota
Acrasiomycota su protisti slični gljivama koji su gotovo slični Myxomycota. Stanište im je na mjestima koja sadrže prljavštinu i trule biljke. Ovi se protisti razmnožavaju i aseksualno i spolno.
Bolesti koje mogu uzrokovati protisti
Neki protisti su doista korisni za ljudski život. Međutim, postoji nekoliko vrsta koje mogu izazvati bolest, uključujući:
• Malarija
Protisti Plasmodium protozoa može uzrokovati malariju. Živi kao parazit u tijelu komarca i ako komarac ugrize čovjeka, ti će se protisti kretati i uzrokovati smetnje u proizvodnji crvenih krvnih stanica.
• Giardiasis
Bolest giardijaze uzrokuje protista Giardia protozoa i ulazi u ljudsko tijelo kao parazit putem hrane ili vode koja je kontaminirana zaraženim ljudskim ili životinjskim izmetom. Ovaj parazit također može izazvati proljev, bolove u trbuhu i groznicu.
• Bolest spavanja i Chagasova bolest
Tirpanozomske protozoe žive kao paraziti u tijelu insekata i mogu izazvati bolesti kao što su:
bolest spavanja ili bolest spavanja i Chagasova bolest. Šteta koju uzrokuju ti protisti može biti smrtonosna ako se ne liječi odmah.
