Razumijevanje središnjeg živčanog sustava kod ljudi
Ljudski živčani sustav je ključan jer stanice u mozgu i leđnoj moždini kontroliraju kretanje, srčani ritam, oslobađanje određenih hormona i tjelesnu temperaturu. Mozak je, posebno, u stanju kontrolirati sve aktivnosti u ljudskom tijelu. Važna uloga središnjeg živčanog sustava je da mozak i leđnu moždinu zaštiti tvrdim kostima. Mozak je prekriven kostima lubanje, dok je leđna moždina zaštićena kralježnicom. Da ne spominjemo, postoje slojevi membrane koji pružaju dodatnu zaštitu, a nazivaju se moždane ovojnice. Postoji i posebna tekućina koja se zove cerebrospinalna tekućina za uklanjanje metaboličkih otpadnih produkata, a da živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini budu zdrave. Ljudski živčani sustav može biti jako poremećen ako je poremećen središnji živčani sustav. Neki zdravstveni problemi koji mogu napasti središnji živčani sustav uključuju:- Trauma: trauma glave ili leđne moždine obično je uzrokovana nesrećom ili udarom s različitim simptomima, u rasponu od oštećenja kognitivnih funkcija, emocija do paralize.
- Infekcija: nekoliko štetnih mikroorganizama može napasti ljudski živčani sustav u ovom središnjem dijelu, na primjer bakterije kriptokoknog meningitisa (uzrokujući meningitis), protozojske bakterije (malarija), mikobakterije tuberkuloze, te gljivične i virusne infekcije.
- Degeneracija živčanih stanica: u nekim slučajevima može doći do degeneracije središnjeg živčanog sustava, na primjer zbog Parkinsonove bolesti.
- Strukturne abnormalnosti: naime defekti u području glave ili kralježnice koji se obično javljaju zbog urođenih mana, kao što je anencefalija koja je stanje kada dio lubanje i moždanih kostiju nisu netaknuti od rođenja.
- Tumor: To može biti maligni tumor (rak) ili benigni tumor (kvržica), ali i jedno i drugo može oštetiti rad ljudskog živčanog sustava u cjelini i uzrokovati simptome ovisno o tome gdje tumor raste.
- Autoimune bolesti: nastaje kada ljudski imunološki sustav napada zdrave stanice u tijelu.
- udarci: je kada dođe do blokade u opskrbi mozga krvlju što dovodi do toga da mozak gubi kisik i isključuje određena područja mozga.
Razumijevanje perifernog živčanog sustava kod ljudi
Periferni ili periferni živčani sustav su živčane stanice koje nisu uključene u mozak ili leđnu moždinu. Periferni živci sastoje se od 43 para motoričkih, osjetilnih i autonomnih živaca, a odgovorni su za regulaciju osjeta, pokreta i motoričke koordinacije. Ti živci povezuju mozak i leđnu moždinu s ostatkom sustava raštrkanih po cijelom tijelu. Periferni živčani sustav dijeli se na dva dijela, a to su somatski živčani sustav i autonomni živčani sustav. Somatski živčani sustav, koji se ponekad naziva i koštani živčani sustav, sastoji se od živaca povezanih sa senzornim receptorima, stanicama koje vam omogućuju da percipirate svijet. Skeletni mišići također vam omogućuju izvođenje namjernih radnji. S druge strane, autonomni živčani sustav funkcionira kako bi regulirao funkciju krvnih žila, žlijezda i unutarnjih organa, kao što su mjehur, želudac i srce. U usporedbi sa središnjim živčanim sustavom, periferni živčani sustav je osjetljiviji na ozljede jer nema slojeve zaštite, poput mozga ili leđne moždine iznad. Kada je jedna od tih živčanih stanica u perifernom živčanom sustavu ozlijeđena ili traumatizirana, imat ćete zdravstvene probleme. Ovi zdravstveni problemi obično su kategorizirani u Sunderlandovom sustavu klasifikacije, odnosno ozljede perifernih živaca koje su podijeljene prema njihovoj težini. Sunderland klasifikacijski sustav, između ostalog:- Razina 1: postoji blokada u jednoj od perifernih živčanih stanica, ali obično će sama zacijeliti za nekoliko sati do nekoliko dana.
- 2. razina: gubitak električne struje u perifernom živčanom sustavu dijagnosticiran testiranjem živaca, ali ni ova ozljeda ljudskog živčanog sustava ne zahtijeva operaciju.
- 3. razina: postoji oštećenje 'električnog sustava' perifernih živaca pa je vrijeme oporavka nepredvidivo. Studije provođenja živaca koje se provode tijekom operacije često mogu utvrditi dijagnozu ovog oštećenja živca kao i odrediti tijek liječenja, je li dovoljno očistiti živčane žile (neuroliza) ili je potrebna transplantacija.
- 4. razina: na ovoj razini dolazi do oštećenja ne samo živaca koji prenose struju, već i okolnog tkiva, čime se blokira regeneracija živčanih stanica. Kako bi se zacijelila oštećenja ljudskog živčanog sustava na ovoj razini, mora se izvesti operacija transplantacije.
- 5. razina: Te se ozljede obično nalaze u ranama ili teškim ozljedama od istezanja. Živac se dijeli na dva dijela i jedini način da se popravi ozljeda petog stupnja je operacija.
dr. Šah Wulandari, Sp.N
Specijalist neurologije
Bolnica Permata Pamulang
