Iza stvaranja ljudskog bića, postoji duga faza koja uključuje stvaranje spermija i jajnih stanica kroz procese poznate kao spermatogeneza i oogeneza, prije nego što se konačno pronađu. Kako je proces?
Sve počinje kada dođe do gametogeneze
Gametogeneza je proces stvaranja gameta ili spolnih stanica. Stanice gameta sastoje se od muških gameta (spermatozoida) proizvedenih u testisima i ženskih gameta (jajnih stanica) proizvedenih u jajnicima. Prije nego što se sretnu u procesu oplodnje, ove dvije spolne stanice moraju proći proces sazrijevanja da bi se konačno oslobodile. Proces sazrijevanja spermatozoida naziva se spermatogeneza, a za jajne stanice oogeneza. Oba imaju četiri faze u procesu, odnosno fazu razmnožavanja, rasta, sazrijevanja i promjene oblika.
Spermatogeneza, putovanje sperme od formiranja do spremnosti za oslobađanje
Ilustracija spermija Spermatogeneza je početak procesa formiranja stanica spermija koje obično poznajemo kao spermije. Taj se proces događa u muškim spolnim organima zvanim testisi, točnije u sjemenim tubulima. Seminferni tubuli igraju važnu ulogu u procesu stvaranja spermija jer se u njihovim stijenkama nalaze tisuće potencijalnih spermija (spermatogonije/spermatogonije). Ove sjemenke sperme hrane se Sertolijevim stanicama, koje se također nalaze u sjemenim tubulima, kako bi mogle izvršiti diobu stanica koja se sastoji od mitoze i mejoze, sve dok se na kraju ne formiraju u zrele spermije. Zreli spermij se zatim pohranjuje u cijev koja se nalazi iza testisa, epididimisa. Iz epididimisa spermij se kreće u druge dijelove zvane sjemenovod i ejakulacijski kanal. U ejakulacijskom kanalu, tekućina koju proizvode drugi reproduktivni organi, kao što su sjemene mjehuriće, prostata i mokraćovod, dodaje se spermiju kako bi se formirala tekućina koja se obično naziva sjeme ili sjeme. Ta tekućina zatim teče u uretru i izbacuje se tijekom ejakulacije.
Čimbenici koji utječu na spermatogonezu
Sljedeći čimbenici utječu na proces stvaranja sperme, uključujući:
1. Hormoni
Hormoni igraju važnu ulogu u procesu stvaranja spermija. Nekoliko vrsta hormona koje imaju ulogu u ovom procesu, i to:
LH (Luteinizirajući hormon)
LH djeluje tako da stimulira Leydigove stanice u testisima da proizvode hormon testosteron koji može potaknuti proces spermatogeneze.
FSH (Folikul stimulirajući hormon)
FSH je hormon koji može stimulirati Sertolijeve stanice da proizvode ABP.
Protein koji veže androgen), koji služi za zaštitu, potporu i hranjenje sjemena sperme dok ne postane zrela sperma.
Testosteron proizvode testisi, što potiče razvoj spolnih organa za spermatogenezu. Ravnoteža gornjih hormona pomoći će stvaranju kvalitetne sperme. S druge strane, ako postoji neravnoteža u broju, spermija će doživjeti pad kvalitete tako da može uzrokovati da spermij ne oplodi jajnu stanicu.
2. Temperatura testisa
Povećanje temperature u testisima zbog dugotrajne groznice ili produljene aktivnosti s prekomjernom toplinom može uzrokovati smanjenu pokretljivost i broj spermija te povećati broj abnormalnih spermija u sjemenu. Najučinkovitije stvaranje spermija je na temperaturi od 33,5°C (niže od tjelesne temperature).
3. Bolest
Ozbiljna bolest testisa ili začepljenje sjemenovoda može rezultirati azoospermijom, što je poremećaj u kojem se spermija uopće ne stvara. Osim toga, ako postoji proširenje vena u skrotumu (testikularna vrećica) nazvana varikokela, to može uzrokovati opstrukciju protoka krvi u testisima, čime se smanjuje brzina stvaranja spermija.
4. Lijekovi
Korištenje lijekova, kao što su cimetidin, spironolakton i nitrofurantoin, ili uporaba marihuane, mogu utjecati na broj proizvedenih spermija. [[Povezani članak]]
Oogeneza, putovanje jajne stanice od formiranja do spremnosti za oplodnju
Ilustracija jajnika, mjesta na kojem se formira jaje Oogeneza je proces formiranja jajašca (jajne stanice) u jajniku koji se naziva jajnik. Oogeneza počinje stvaranjem zametnih jajnih stanica zvanih oogonia. Stvaranje jajnih stanica kod žena počinje u majčinoj utrobi, kada su još u obliku fetusa koji već ima reproduktivne organe. Baš kao i formiranje sperme, jajne stanice također prolaze kroz procese diobe koji se nazivaju mitoza i mejoza. Na kraju trećeg mjeseca fetalnog života, sve oogonije su završene i spremne su za ulazak u fazu diobe. Sve ove oogonije će se podijeliti i postati jajne stanice. Ova podjela prestaje samo dok se ne rodi djevojčica. Tijekom ovog procesa formirat će se 6-7 milijuna jajnih stanica i smanjit će se na oko 1 milijun jajašaca do rođenja djeteta. Broj jajnih stanica nastavlja se smanjivati sve dok se ne pohrani oko 300.000 jajnih stanica do puberteta. Nakon puberteta žena ulazi u aktivno reproduktivno razdoblje u kojem se oogeneza ponovno javlja jednom mjesečno, što se regulira u menstrualnom ciklusu. Tijekom aktivnog reproduktivnog razdoblja oslobodit će se samo oko 300-400 zrelih jaja za daljnju oplodnju. Broj i kvaliteta ovih jajnih stanica nastavit će opadati kako žena stari. Tijekom menstrualnog ciklusa, jajnici će proizvesti 5-20 malih vrećica koje se nazivaju folikuli. Svaki od ovih folikula sadrži nezrelu jajnu stanicu. Međutim, na kraju će sazrijeti samo najzdravija jaja. Jajnici će pustiti zrela jajašca u jajovod koji se naziva jajovod. Nadalje, ako se jajna stanica susreće sa spermijom i uspješno se oplodi, jaje će se smjestiti u jajovod i pričvrstiti na zid maternice. Ako do oplodnje ne dođe, jajna ćelija će biti uklonjena iz tijela oko 14 dana kasnije u obliku menstrualne krvi.
Čimbenici koji utječu na oogenezu
Na proces formiranja oogeneze utječe rad nekoliko hormona, kao što su FSH i LH. Tijekom menstrualnog ciklusa, dio mozga koji se zove hipotalamus proizvodi hormon GnRH (GnRH).
gonadotropin oslobađajući hormon) koji stimulira žlijezdu koja proizvodi hormone (hipofizu) da luči hormone FSH i LH. Ovaj događaj uzrokuje niz procesa u jajnicima koji rezultiraju lučenjem hormona estrogena i progesterona koji na kraju stimuliraju ovulaciju. Ako postoji neravnoteža ovih hormona, poremetit će se i ovulacija.
Razlika između spermatogoneze i oogeneze
Razlika između spermatogeneze i oogeneze leži u sljedećim točkama:
Spermatogeneza je stvaranje spermija koje doživljavaju muškarci, dok je oogeneza stvaranje jajnih stanica koje doživljavaju žene.
Spermatogeneza se događa u muškim testisima, dok se oogeneza događa u ženskim jajnicima.
Spermatogeneza počinje tek u pubertetu, dok proces oogeneze počinje još dok je fetus, odnosno u fazi embrionalnog razvoja
Spermatogeneza uključuje kratku fazu rasta, dok oogeneza uključuje dugu fazu.
Spermatogeneza se događa kontinuirano nakon puberteta, dok se u oogenezi odvija ciklički. Spermatogoneza i oogeneza dio su reproduktivnog procesa na koji utječe nekoliko čimbenika koji se moraju uzeti u obzir i održavati u ravnoteži. Ako imate problema s plodnošću, moguće je da se uzrok javlja u oba procesa. Odmah se obratite liječniku radi daljnjih konzultacija.
Ilustracija spermija Spermatogeneza je početak procesa formiranja stanica spermija koje obično poznajemo kao spermije. Taj se proces događa u muškim spolnim organima zvanim testisi, točnije u sjemenim tubulima. Seminferni tubuli igraju važnu ulogu u procesu stvaranja spermija jer se u njihovim stijenkama nalaze tisuće potencijalnih spermija (spermatogonije/spermatogonije). Ove sjemenke sperme hrane se Sertolijevim stanicama, koje se također nalaze u sjemenim tubulima, kako bi mogle izvršiti diobu stanica koja se sastoji od mitoze i mejoze, sve dok se na kraju ne formiraju u zrele spermije. Zreli spermij se zatim pohranjuje u cijev koja se nalazi iza testisa, epididimisa. Iz epididimisa spermij se kreće u druge dijelove zvane sjemenovod i ejakulacijski kanal. U ejakulacijskom kanalu, tekućina koju proizvode drugi reproduktivni organi, kao što su sjemene mjehuriće, prostata i mokraćovod, dodaje se spermiju kako bi se formirala tekućina koja se obično naziva sjeme ili sjeme. Ta tekućina zatim teče u uretru i izbacuje se tijekom ejakulacije. 
Ilustracija jajnika, mjesta na kojem se formira jaje Oogeneza je proces formiranja jajašca (jajne stanice) u jajniku koji se naziva jajnik. Oogeneza počinje stvaranjem zametnih jajnih stanica zvanih oogonia. Stvaranje jajnih stanica kod žena počinje u majčinoj utrobi, kada su još u obliku fetusa koji već ima reproduktivne organe. Baš kao i formiranje sperme, jajne stanice također prolaze kroz procese diobe koji se nazivaju mitoza i mejoza. Na kraju trećeg mjeseca fetalnog života, sve oogonije su završene i spremne su za ulazak u fazu diobe. Sve ove oogonije će se podijeliti i postati jajne stanice. Ova podjela prestaje samo dok se ne rodi djevojčica. Tijekom ovog procesa formirat će se 6-7 milijuna jajnih stanica i smanjit će se na oko 1 milijun jajašaca do rođenja djeteta. Broj jajnih stanica nastavlja se smanjivati sve dok se ne pohrani oko 300.000 jajnih stanica do puberteta. Nakon puberteta žena ulazi u aktivno reproduktivno razdoblje u kojem se oogeneza ponovno javlja jednom mjesečno, što se regulira u menstrualnom ciklusu. Tijekom aktivnog reproduktivnog razdoblja oslobodit će se samo oko 300-400 zrelih jaja za daljnju oplodnju. Broj i kvaliteta ovih jajnih stanica nastavit će opadati kako žena stari. Tijekom menstrualnog ciklusa, jajnici će proizvesti 5-20 malih vrećica koje se nazivaju folikuli. Svaki od ovih folikula sadrži nezrelu jajnu stanicu. Međutim, na kraju će sazrijeti samo najzdravija jaja. Jajnici će pustiti zrela jajašca u jajovod koji se naziva jajovod. Nadalje, ako se jajna stanica susreće sa spermijom i uspješno se oplodi, jaje će se smjestiti u jajovod i pričvrstiti na zid maternice. Ako do oplodnje ne dođe, jajna ćelija će biti uklonjena iz tijela oko 14 dana kasnije u obliku menstrualne krvi. 
