Krvožilni sustav sastoji se od srca i krvnih žila. Srce će pumpati krv, dok će krvne žile teći krv u i iz srca. Krv koja cirkulira proći će kroz tijelo i nositi kisik, hranjive tvari i hormone koje će apsorbirati tjelesne stanice. Krv će također prenositi otpadne tvari (kao što je ugljični dioksid) koje će se ukloniti iz tijela. Svaka krvna žila nosi krv samo u jednom smjeru. Na primjer, arterije koje odvode krv iz srca i vene koje odvode krv natrag u srce.
Funkcija srca u krvožilnom sustavu
Može se reći da srce funkcionira kao pumpa. Ovaj organ otkuca 60 do 100 puta u minuti. Kroz svaki otkucaj, srce pumpa krv da teče kroz tijelo kako bi donijela kisik i hranjive tvari u svaku stanicu tijela. Nakon isporuke kisika, krv će se vratiti u srce. Srce tada pumpa krv u pluća kako bi ponovno pokupila kisik. Ovakvi se ciklusi događaju iznova i iznova tijekom naših života. Kako funkcionira krvožilni sustav?
Ljudski krvožilni sustav je dvostruki cirkulacijski sustav koji se sastoji od plućne cirkulacije i sistemske cirkulacije. 1. Mala cirkulacija krvi (plućna)
Plućna cirkulacija je kratka cirkulacija, u kojoj se krv transportira u pluća, a zatim teče natrag u srce. Srce zatim šalje krv u pluća kroz veliku arteriju zvanu plućna arterija. U plućima će krv uzimati kisik dobiven disanjem i oslobađati ugljični dioksid. Krv obogaćena kisikom će se zatim vratiti u srce kroz plućne vene. 2. Velika cirkulacija krvi (sustavna)
Krv koja teče u srce iz pluća već sadrži kisik, da bi zatim cirkulirala po cijelom tijelu. Srce će pumpati ovu oksigeniranu krv van i kroz veliku arteriju zvanu aorta. Aorta je najveća krvna žila u tijelu koja ima grane. Osim što krv protječu u sve dijelove tijela, grane ovih krvnih žila također odvode krv u srčane mišiće. Što je dalje od aorte, veličina grana krvnih žila će biti manja. U svakom dijelu našeg tijela postoji mreža finih krvnih žila zvanih kapilare. Ove kapilare povezuju najmanje grane arterija s najmanjim granama vena. [[related-article]] Kapilare imaju vrlo tanke stijenke. Kroz ovu stijenku kisik i hranjive tvari dopremaju se do tjelesnih stanica, a otpadne tvari poput ugljičnog dioksida ulaze u krv. Nakon isporuke kisika i hranjivih tvari i uzimanja otpadnih tvari iz tjelesnih stanica, kapilare će odvoditi krv kroz male vene do srca. Što je bliže srcu, veća je veličina vena. Zalisci u krvnim žilama kontroliraju protok krvi u pravom smjeru, a ne u obrnutom smjeru. Dva glavna ventila koja vode do srca su gornja šuplja vena na vrhu srca i donja šuplja vena na dnu srca. Nakon ponovnog ulaska u srce, krv će proći kroz plućnu cirkulaciju kako bi pokupila kisik i uklonila ugljični dioksid u plućima. Problemi s cirkulacijskim organima
Dob, spol, genetika i čimbenici načina života mogu uzrokovati probleme u cirkulacijskim organima, odnosno srcu i krvnim žilama. Neki zdravstveni problemi koji se često javljaju u krvožilnom sustavu uključuju: 1. Visoki krvni tlak ili hipertenzija
Krvni tlak je mjera snage srca u pumpanju krvi kroz tijelo kroz arterije. Kada osoba ima visok krvni tlak, to znači da je sila koju koristi srce za pumpanje krvi veća nego što bi trebala biti. Ovo stanje može uzrokovati oštećenje srca, moždani udar i bolest bubrega. 2. Ateroskleroza
Ateroskleroza je poremećaj u obliku otvrdnuća arterija. Ovo stanje nastaje kada se plak koji se sastoji od kolesterola, masti i kalcija nakupio previše na zidovima arterija. Kao rezultat, dolazi do začepljenja krvnih žila. 3. Srčani udar
Srčani udar nastaje kada je srčani mišić lišen opskrbe krvlju i oštećen. Stanje koje uzrokuje srčani udar općenito je začepljenje krvnih žila. 4. Zatajenje srca
Zatajenje srca nastaje kada srčani mišići oslabe ili su oštećeni. Kao rezultat, srce više nije u stanju pumpati krv dovoljnog volumena po cijelom tijelu. Zatajenje srca može biti uzrokovano srčanim udarom ili koronarnom bolešću, poznatijom kao koronarna bolest srca. 5. Moždani udar
Moždani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira arteriju u mozgu. To također može biti zato što je krvni tlak previsok što uzrokuje pucanje krvnih žila u mozgu. Oba ova događaja uzrokuju da mozak ne dobiva opskrbu krvlju i kisikom, tako da su moždane stanice oštećene. 6. Aneurizma abdominalne aorte
Aneurizma abdominalne aorte je stanje u kojem oslabljeni dio stijenke aorte izboči. Najveće krvne žile u tijelu prenose krv u trbuh, zdjelicu i noge. Ako ova tanka izbočina uzrokuje pucanje stijenke aorte, doći će do obilnog krvarenja koje može biti opasno po život. 7. Bolest perifernih arterija
Bolest perifernih arterija je nakupljanje plaka koji se javlja na stijenkama krvnih žila udova, obično u nogama. Stanje će uzrokovati smanjen dotok krvi u noge. Zdravstveni problemi u krvožilnom sustavu mogu se spriječiti usvajanjem zdravog i uravnoteženog načina života. Počevši od redovitog vježbanja, povećavanja konzumacije povrća i voća, izbjegavanja hrane bogate mastima i soli i redovitih zdravstvenih pregleda. Ako već imate zdravstveno stanje (poput hipertenzije ili visoke razine kolesterola), trebate se posavjetovati s liječnikom kako biste kontrolirali svoje zdravstvene probleme. Time se mogu izbjeći sve neželjene komplikacije.
