Osjećaji tjeskobe i nemira uvijek se promatraju kao jedna cjelina. Nitko ne voli ova dva osjećaja zbog negativnih učinaka koje imaju fizički i psihički. Jeste li znali da fizički učinci anksioznosti mogu uključivati probavne smetnje i povećan rizik od infekcije? U međuvremenu, anksioznost može ometati produktivnost na poslu ili u školi i poremetiti vaš san! Ponekad se anksioznost i nemir često uzimaju zdravo za gotovo, ali zapravo su učinci prilično štetni za tijelo. Anksioznost i nemir dvije su različite stvari iako vam obje daju osjećaj stresa.
Kako se nositi s anksioznošću
Anksioznost i anksioznost su međusobno povezane, tako da oboje imaju isti tretman. Prvi korak koji se mora učiniti je prihvaćanje osjećaja tjeskobe i tjeskobe koji se osjećaju. Pokušaj borbe protiv osjećaja tjeskobe i tjeskobe zapravo može uzrokovati pretjerani stres. Neki savjeti koje možete učiniti kako biste se nosili s osjećajem tjeskobe i tjeskobe koju osjećate:
1. Pazi na sebe
Budite svjesni što osjećate tjeskobu i nemir. Možete plakati zbog svojih osjećaja jer plakanje može smanjiti stres koji doživljavate. Također morate održavati zdravlje redovitim jelom i spavanjem. Možete raditi zabavne stvari, poput gledanja filmova i tako dalje kako biste poboljšali svoje raspoloženje. Druga alternativa je pronaći mirno mjesto za neko vrijeme.
2. Vizualizacija
Vizualizacija je tehnika koja može smanjiti anksioznost i anksioznost, a radi se tako da se zamislite na tihom i sigurnom mjestu.
3. Meditacija
Jedan od načina za smirivanje uma i smanjenje tjeskobe je meditacija. Meditacija vam može pomoći da postanete svjesni svojih misli, osjećaja i tjelesnih osjeta.
4. Oslobodite pohranjenu energiju
Vježbanje je jedan od oblika korištenja viška energije koji uzrokuje anksioznost. Druga stvar koju treba učiniti je vikati na mjestu gdje nitko drugi ne može čuti. Vikanje može pomoći da se oslobodite sputanih emocija. Slično kao i vikanje, smijeh također može pomoći u smanjenju energije zbog osjećaja tjeskobe i dati vam pozitivnije misli.
5. Vježbe disanja
Vježbe disanja jedan su od načina na koji se može smanjiti osjećaj tjeskobe i nemira koji se osjeća. Neke tehnike disanja koje se mogu raditi su brojanje tijekom disanja i tako dalje.
6. Dijelite priče
Ako je vaš osjećaj nemira i tjeskobe rezultat skrivenog problema, potrebno je razgovarati s osobom s kojom imate problem. Nemojte suzdržavati svoje emocije i razgovarajte o problemu s osobom s kojom imate problem.
7. Progresivno opuštanje mišića (Progresivno opuštanje mišića)
Napetost mišića može se pojaviti kao odgovor na tjelesni stres. Progresivno opuštanje mišića može pomoći u upravljanju tjeskobom i nemirom. Svrha ove tehnike je pomoći postupnom opuštanju mišića. Možete tražiti različite oblike progresivnih tehnika opuštanja mišića. Morate prihvatiti neugodan osjećaj koji se pojavi i shvatiti da će sve biti u redu. Ako se ne možete nositi s osjećajem nemira i tjeskobe, pokušajte se obratiti psihologu ili liječniku.
8. Učinite nešto
Stajanje, hodanje ili pospremanje vašeg stola od prljavštine može odvratiti osjećaj nemira i tjeskobe koji progone vaš um. Stoga, nemojte dopustiti da vas tjeskoba i tjeskoba učine previše neraspoloženim!
Razlika između tjeskobe i nemira je
Iako su slične, anksioznost i anksioznost imaju razlike u pogledu prikazanih simptoma. Ako osjetite tjeskobu, vjerojatnije je da ćete reagirati strahom, kao što je ubrzanje srca, znojenje i tako dalje. Anksioznost je stanje koje pokazuje znakove lakog bijesa ili frustracije i osjećaja ljutnje. Anksioznost može uzrokovati anksioznost i obrnuto. Anksioznost zbog tjeskobe može nastati zbog učinaka odgovora na strah koji se doživljava kada ste tjeskobni. Anksioznost se ne pojavljuje uvijek kada netko ima panični poremećaj. Međutim, jedan od znakova koji se mogu pojaviti zbog paničnog poremećaja je pojava anksioznosti.
Odnos tjeskobe i nemira
Anksioznost može pokrenuti adrenalin u tijelu kao odgovor na "borbu ili bijeg" (
bijeg ili borbu) koji se događa kada ste suočeni s prijetnjom. Energija adrenalina koja se pojavi izaziva osjećaj nemira koji se osjeća. Ako svakodnevno osjećate tjeskobu, veća je vjerojatnost da ćete se osjećati nemirno. Anksioznost se osjeća zbog umora koji se javlja kada se svakodnevno morate nositi s tjeskobom što vas na kraju može učiniti razdražljivim. Ako je ova anksioznost jako uznemirujuća, trebate se obratiti stručnjaku za mentalno zdravlje.
