Deluzije su vrsta mentalnog poremećaja zbog kojeg bolesnik vjeruje i vjeruje u nešto što nije stvarno. Ljudi s zabludama ne mogu reći što je činjenica, a što nije. Deluzije su obično povezane s nekoliko drugih mentalnih poremećaja kao što su paranoidni poremećaj, halucinacije, shizofrenija i bipolarni poremećaj. Ako se ne kontrolira, ova bolest može oštetiti odnos oboljelog s najbližim ljudima i ometati svakodnevni život. Stoga, ako ljudi oko vas dožive deluzije ili psihozu, odmah se obratite liječniku i stručnjaku za mentalno zdravlje.
Koje su vrste zabluda?
Deluzije ili zablude koje doživljava svaki pacijent mogu biti različite. Općenito, zablude koje se često doživljavaju su zablude paranoje. Evo vrsta zabluda:
1. Zablude veličine (gdelusional randiose)
Pacijenti s ovom vrstom zablude općenito imaju pretjeran osjećaj vlastite vrijednosti, moći, identiteta i znanja. Pacijent može osjećati da je otkrio nešto izvanredno ili da ima jedinstvenu sposobnost. Ne samo u obliku jedinstvenih sposobnosti, oboljeli također vjeruju da imaju određene jedinstvene objekte koje nitko drugi nema ili vjeruju da imaju veze s važnim ljudima. U nekim slučajevima, pati od zabluda veličine vjeruje da je poznata osoba ili da je vođa određene vjerske sekte.
Somatske zablude čine da se oboljeli osjećaju bolesno iako nisu stvarni
2. Somatske zablude
Osobe sa somatskim zabludama vjeruju da imaju invaliditet u svom tijelu ili da imaju određena zdravstvena stanja. Pacijenti također ponekad mogu osjetiti određene fizičke senzacije ili disfunkcije.
3. Erotomanske zablude (erotomanske zablude)
Osobe s erotmanijskim deluzijskim poremećajem vjeruju da ih neki ljudi vole ili vole. Obično su ljudi za koje se smatra da vole ili vole oboljele poznate ili važne osobe. Ljudi s erotomanskim zabludama pokušavaju prići i komunicirati s ljudima za koje misle da ih vole ili vole, čak do te mjere da ih potajno uhode.
Obmane paranoje čine da se bolesnik osjeća kao da ga se promatra ili slijedi
4. Delusiona paranoja (paranoja/zablude progona)
Zablude o paranoji uzrokuju da oboljeli vjeruju da ih se ne liječi kako treba, da vjeruju da ih se uhodi ili prate, ili da im netko planira nauditi. Pacijenti postaju nepovjerljivi prema onima oko sebe i osjećaju tjeskobu i strah. Ponekad će se oboljeli izolirati ili često podnijeti pritužbu nadležnima.
5. Zablude ljubomore
Ljudi koji doživljavaju zablude ljubomore vjerovat će da ih partner vara i biti neiskreni prema njima.
6. Mješovite zablude
Tip zablude koju iskusi oboljeli može biti ne samo jednog tipa već pomiješan s drugim tipovima.
Simptomi zabluda na koje treba pripaziti
Najkarakterističniji simptom i karakteristika zabluda je postojanje snažnog uvjerenja u nešto što nije stvarno. Ovo uvjerenje neće izblijedjeti iako postoje logični dokazi koji ga pobijaju. Nisu sve zablude iste. Neki zabludjeli vjeruju u jednostavne nestvarne stvari, dok drugi vjeruju u nešto čudno i fantastično u očima drugih. Ljudi koji pate od zabluda obično postaju razdražljivi i uvijek loše raspoloženi. Osim toga, oni također često doživljavaju halucinacije povezane s percipiranim deluzijama. Na primjer, osoba koja zavarava da je ljudi mrze jer loše miriše, zapravo će osjećati da joj tijelo smrdi loše, a u stvarnosti nije.
Deluzije i halucinacije su dvije različite stvari
Razlika između zablude i halucinacije
Deluzije i halucinacije su dvije različite stvari, iako ih mnogi ljudi često koriste naizmjenično. Zabluda je snažno vjerovanje u nešto što nije istina. U međuvremenu, halucinacije se odnose na percepciju nečega što nije stvarno, kao što je sluh, vid, osjećaj, miris ili okus nečega što nije stvarno. Kod psihoze bolesnik može doživjeti samo deluzije ili istodobno doživjeti halucinacije i zablude. Ista stvar se događa i kod ljudi sa shizofrenijom.
Uzrok zablude
Točan uzrok zabluda nije sa sigurnošću poznat, ali nekoliko čimbenika može doprinijeti pojavljivanju deluzija, kao što su:
Čimbenici okoliša kao što su stres i zlouporaba alkohola i droga mogu uzrokovati zablude. Ljudi koji su skloni biti izolirani, kao što su oni s oštećenjem sluha i vida, i imigranti imaju veću vjerojatnost da će razviti deluzijski poremećaj.
Neosporno je da genetski čimbenici igraju ulogu u izazivanju deluzijskih poremećaja. Vjeruje se da se zabludni poremećaj prenosi s roditelja na djecu, a vjerojatnije je da će ga iskusiti ljudi koji imaju članove obitelji koji također imaju deluzijski poremećaj ili shizofreniju.
Biološki čimbenici ili fizičko stanje osobe također mogu odrediti mogućnost da osoba doživi deluzijski poremećaj. Deluzioni poremećaj se može pojaviti kod ljudi koji imaju abnormalne regije mozga, posebno u dijelu mozga koji regulira mišljenje i percepciju.
Jesu li zablude opasne?
Deluzije mogu biti znak određenih psihičkih problema. Stoga je potrebno odmah poduzeti liječenje kako bi se spriječile neželjene stvari. Osim toga, ova bolest može oštetiti odnos oboljelog s najbližim ljudima i ometati svakodnevni život ako se ne kontrolira. Bolesnike treba odmah uputiti liječniku i stručnjaku za mentalno zdravlje na temeljit pregled i dati im poseban tretman kako bi se spriječilo pogoršanje simptoma. Osim dobivanja lijekova i psihoterapije, oboljelima će doista trebati podrška i razumijevanje ljudi oko sebe. Za daljnju raspravu o deluzijama ili drugim mentalnim poremećajima, možete pitati svog liječnika izravno u aplikaciji za zdravlje obitelji SehatQ. Preuzmite sada na App Store i Google Play.
Somatske zablude čine da se oboljeli osjećaju bolesno iako nisu stvarni 
Obmane paranoje čine da se bolesnik osjeća kao da ga se promatra ili slijedi 
Deluzije i halucinacije su dvije različite stvari 
